"Nastanak" psa

[Nina]

Prema najnovijim istraživanjima, psi su evoluirali iz nekolicine vukova pripitomljenih u Istočnoj Aziji prije otprilike 15 000 godina. Ekipa stručnjaka voðena Peterom Savolainenom iz Kraljevskog Instituta tehnologije u švedskoj, analizirala je uzorke mitohondrijske DNA iz pasa Azije, Afrike, Europe i arktičke Amerike. Analiza je pokazala da današnji psi spadaju u pet različitih genetskih skupina. U tri skupine se može svrstati 95 % ispitanih pasa. Za svaku skupinu se smatra da je potekla od pojedine vučice. Proučavajući uzorke DNA pasa iz Azije, Afrike, Europe i arktièke Amerike znanstvenici su otkrili da dok većina pasa dijeli zajedničke genetske značajke, najveća genetska raznolikost upravo u uzorcima iz istočne Azije, što ukazuje na činjenicu da psi potječu upravo iz tog područja. Carles Vila sa Sveučilišta u Uppsali, švedska proučavao je pse iz Sjeverne i Južne Amerike, uključujući neke pasmine prije dolaska Europljana, da utvrdi da li su prvi Amerikanci donijeli pse sa sobom ili su pripitomili vukove nakon svog dolaska. Otkrili su da su svi potekli od zajedničkog pretka, iako je DNA koja je uzeta sa fosila davnih pasa pokopanih u Meksiku, Peruu i Boliviji se nije podudarala sa istim genetskim slijedom od modernog pasa, što je ukazivalo na unošenje europskih pasmina. Psi iz J. i Sj. Amerike isto su imali pet različitih linija, ukazujući da su zajedno sa svojim ljudskim prijateljima dolazili preko Beringovog prolaza u valovima, prije nego svi u isto vrijeme. Vila je istaknuo da rezultati pokazuju dugo meðusobno prijateljstvo izmeðu ljudi i pasa. Najstariji najprihvaćeniji dokaz o pripitomljenim psima su arheološki nalazi u Njemačkoj i Europi ( kosti pasa stare oko 14 000 godina ). Ali neki znanstvenici smatraju da su se prvi psi pojavili na Srednjem Istoku prije 12 000 godina. Savolainen i Vila ističu da su plemenski lovci iz prapovijesne Azije imali dosta zajedničkog u načinu lova sa èoporom vukova."Prvo pripitomljavanje vukova nije bio izoliran dogaðaj, nego prije uobičajena praksa" rekao je Savolainen. Vukovi koji su obitavali blizu ljudskih naselja tijekom su vremena vjerojatno izgubili strah i sprijateljili se sa ljudima, te je tada započeo proces pripitomljavanja.

( * www.vukovi.hr * )

[Nina]

Domaći pas ( Canis lupus familiaris ) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa ( Canidae ).

Porijeklo

Psi su bili prve domaće životinje meðu sisavcima. Ljudi su ih pripitomili prije otprilike 12 000 godina. Sve pasmine potječu od vuka ( Canis lupus ) unatoč tvrdnjama nekih da potječu i od lisica.

Psi su vjerojatno prve pripitomljene životinje, koje čovjeku vjerno služe sve do danas. Ljudi su ih selektivno razmnožavali za mnoge namjene, a rezultat je toga životinja različitih oblika, veličina i sposobnosti.

Pas, Canis familiaris, kralježnjak je, sisavac i zvijer, pripadnik porodice pasa ( Canidae ) koja obuhvaća i lisicu, čaglja, vuka te australskog dinga. Njuška mu je vlažna, izvrsno njuši i vrlo je društven. Zna izvrsno trčati i plivati te može vrlo brzo mijenjati smjer trka. Dok spava, često ga prate sni u kojima trza repom, cvili i potiho laje i reži.

Smatra se da je predak psa bila životinja slična vuku - vjerojatno mješanac izmedu vuka i čaglja - koja je živjela prije nekoliko milijuna godina. Čak se i danas pripitomljeni psi mogu uspješno razmnožavati s vukovima i čagljevima. Neki smatraju da se svi psi mogu podijeliti u dvije velike skupine - na one koji su slični vukovima i na one koji su slični čagljevima.

Bez obzira na istinu o njihovu podrijetlu, potpuno je jasno da su psi po prvi puta pripitomljeni još u kamenom dobu - prije najmanje 50.000, a vrlo vjerovatno čak i 100.000 godina. Sve ovo doznajemo s crteža iz paleolitika ( staro kameno doba ) koji prikazuju lov ljudi s psima. Najstariji ostaci pitomih pasa pronaðeni su u iskopinama europskih naseobina, a datiraju iz kasnog mezolitika ( srednje kameno doba ). Ti ostaci nalikuju dingu, divljem psu udomaćenom u Australiji.

O razlozima zbog kojih se psa počelo smatrati "čovjekovim najboljim prijateljem" postoje mnoge teorije, ali nisu pronaðeni dokazi koji bi ijednu od njih potvrdili.

Moguće je da su se psi zbog svoje sklonosti skupljanju ostataka priklonili čovjeku, a on je ubrzo razvio sve mogućnosti ove inteligentne, vješte i uglavnom poslušne životinje.

( * Wikipedia * )